Mušičarenje - ribolov umjetnom muhom

Ribolov umjetnom muhom, odnosmo mušičarenje, bar kad je sportski ribolov u pitanju, pripada sigurno među najstarije tehnike. Rimski pisac Claudius Elianus u svom djelu De nature animalium (''O životu životinja'') opisao je ribolov na rijeci Astrej (vjerovatno današnja Strumica) s udicom na koju je namotana crvena vuna i privezana dva perca iz pijetlova vrata, kao krila. Opis je to umjetne muhe koju je, otprilike prije više od dvije tisuća godina, u ribolovu pastrva koristio čovjek imenom Ichtoulkos. Po tome je današnja Makedonija, postojbina prve (opisane) umjetne muhe. Slavko Čamber poznati bosanskohercegovački mušičar i ribolovac na glavaticu, tvrdi da je postojbina  mušičarenja - Bosna. Bili kako bilo, ribolov umjetnom muhom dugo je godina, pogotovo u 19. i početkom 20. stoljeća, bio vezan uz aristrokaciju i bogataše. Mušičarenje je etiketu aristokratskog sporta sačuvalo sve do danas, iako je razvojem (i pojeftinjenjem) pribora ta tehnika stekla širok broj poklonika iz svih slojeva društva.

Mušičarskom tehnikom može se loviti sve vrste riba, akko one grabežljive tako i one mirne te kako u slatkim vodama (rijekama i jezerima) tako i na moru. No, svekolika precerpcija vezana uz ovu tehniku ipak poistovjećuje mušičarenje i ribolov pastrva i lipljena na salmonidnim, planinskim vodama, brzog toka. Ipak kako već rekosmo, mušičariti se mogu i šarani i štuke, klenovi i sva druga bijela riba.

Mušičarenje.
Mušičarenje.
Ni druga velika zabluda vezana uz muđičarenje, da je riječ o tehnici koju je teško savladati - ne stoji! Naravno treba truda da se savlada ova vještina. Vrhunski se majstor ne postaje preko noći. No, osnovne tehnike, slaganje pribora, načini bacanja, mogu se brzo svladati. Nešto više vremena treba da se nauči ''sve'' o muhama odnosno kreacijama kojima se lovi, a pogotovo ako čovjek želi biti vrhunski mušičar i sam izrađivati muhe.

Osnovni mušičarski pribor sastoji se od mušičarskog štapa (flikerice), čekrka, mušičarske strune, predveza i na kraju svezane mušice. Štapovi, role i mušičarska struna označavaju se oznakama AFTMA 1-10. Po tim brojevima štap, rola i struna moraju biti usklađeni. Nekada su se štapovi za mušičarenje izrađivali od lijepoljeniih drvenih letvica, bambusa, staklenih vlakana i sl. Takvih štapova još uvijek ima. Danas prevladavaju oni iz modernih materijala kao što su grafit i boron. Dužina štapova za mušičarenje, ovisno o težini ribolova, kreće se od 2,40 do 2,95 m. Mušičarska struna je ona koja omogućuje da se malu i laganu muhu zabaci na željenu poziciju u vodi. Amerikanci su napravili preokret u ozradi mušičarskih struna 1954. godine, kada su napravili tzv. ''šuplji konac''. Strune se inače dijele na tonuće (oznaka S) i plivajuće (F). Ovisno o obliku mogu biti konusne (DT), klinasta oblika - s većom težinom u prednjem dijelu zbog daljeg izbačaja (WF) ili ''leteće'' - koje stvaraju malen otpor pri letu kroz zrak (ST).

Mušičarski ribolov dijeli se na laki (kategorija E - ribolov lipljana, odnosno riba do 1 kg), srednji (D - ribolov pastrva, odnosno riba do 3 kg) i teški (C - ribolov lososa, odnosno riba teških i do 30-40 kg). Priča o mušicama možda je najteži dio ove tehnike ribolova jer od ribolovaca zahtijeva dobro poznavanje toga kad se koja od njih pojavljuje na i u vodi, kako bi na pribor stavili baš onu ''pravu'' koja se tog trenutka roji ili koju riba uzima.

Općenito se muhe dijele po više kriterija. Po načinu izrade dijele se na plivajuće i suhe, tonuće ili mokre, nimfe, strimere i nepostojeće - izmišljenje kreacije.

Najbrže ćete naučiti mušičariti pod paskom kakva iskusna ribolovca, ako si ne možete priuštiti koji od (višednevnih) tečajeva.

Mušičarenje ili fly fishing veoma je popularno u svijetu, pogotovo u SAD-u, Australiji i Kanadi, ali i u mnogim zemljama Europe. Osim rekreativno, u mušičarenju se organizuju i natjecanja pa i svjetska prvenstva. Također su dosta razvijena i natjecanja u izradi umjetnih muha.

Popularni postovi s ovog bloga

Pecanje smuđa

Ribolovni sistemi

Pecanje klena