Ribolov soma
Latinski: Silurus glanis
Engleski: Wels catfish
Francuski: Silure glane
Talijanski: Siluro
Njemački: Wels, Waller
Naraste do 200 kg
Prosjek 3 - 20 kg
Zabrana ribolova (osim u Dunavu): 16.04. - 15.06.
Minimalna dužina: 60 cm
Som je jedini europski predstavnik iz inače brojne porodice. Lako je prepoznatljiv po velikoj spljoštenoj glavi te srazmjerno malenu i zmijoliku tijelu s donjom perajom koja se proteže duž čitava trbuha, sve do repa. Glava mu je puna sitnih zuba i prilikom prihvaćanja soma rukom treba biti oprezan te ga primiti posebnim zahvatom za donju usnu. Guranje ruke u usta može loše završiti po ribolovca, pogotovo ako je riječ o veliku primjerku. Gornju usnu krase dva velika brka, a donju četiri mala. Tijelo mu je golo i ljigavo. Oči su mu sitne. Slabo vidi. Tamne je boje, gotovo crne po leđima, a trbuh mu je prljavobijel, Po tijelu ima nepravilne ojege. Mrijesti se u svibnju i lipnju. Tada ženka položi i više od 400.000 jaja.
Hrani se drugom ribom, ali i ostalim vodenim životinjama koje može svladati. Napada ptice i močvarice. Taman kad izađe iz lovostaja (uz opasku da u Dunavu nema zabrane), od sredine lipnja pa sve do kasne jeseni, puna je sezona ribolova na najvećeg grabeđljivca, najveću ribu hrvatskih slatkih voda - soma. Kažu da u velikim rijekama Rusije, pa i delti Dunava, ima primjeraka težih od 200 kg. Priča se da naraste i do 300 kg težine i da može biti dug do 4 metra. No, najviše se love primjerci teški do 30 kg. I to su, nema sumnje, prave nemani koje nastanjuju naše nizinske rijeke, njihove rukavce, ali i jezera, bajere i ribnjake. Često ga se može naći u mrtvicama, pregrađenim tokovima rijeka i sl.
Som voli duboke vode, limane i virove. Zato ga treba najčešće tražiti u blizini potopljenih panjeva i klada. Za ljetnih oluja, kada nebo proparaju munje, a kiša donese osvježenje, soma neka čudna sila tjera na površinu i tada ga treba čekati ili blinkati tik pod površinom ili na samoj površini. Sportskoribarski alat bućka cijelu svoju filozofiju i zasniva na udaranju drvenim ''štapičem'' po površini vode s, pod bućkom, postavljenom udicom i nekih od mamaca. Za taj vid ribolova potreban je i čamac. Danas je u svijetu som postao vrlo popularna sportska riba, upravo zbog svoje veličine, ali i dugotrajne borbe koja je potrebna da bi se veći primjerak svladao. Štoviše, cijela jedna ''sekta'' ribolovaca usmjerila je sve svoje znanje, snage i pribor, i to diljem svijeta, ne bi li prevarila ribu svog života i ušla na neku od rekordnih lista. Najpoznatija europska odredišta na soma danas su rijeka Po u Italiji, Ebro u Španjolskoj te delta Urala i Dunava. Uz Dravu, Savu, Dunav, Kupu i njihove pritoke i mrtvice, najbolja lovišta velikog soma u Hrvatskoj su i jezero Šoderica kod Koprivnice, Vransko jezero kod Biograda na Moru, jezero Mlinac u Slavoniji, jezero Finzula u Rakitju, pa ušće Drave u Dunav i Topoljski dunavac.
Som je noćni grabežljivac. Danju bolje radi kad je vodostaj povišen, a voda mutna. Ljeti je soma najbolje čekati, kao što spomenusmo, za oluje i grmljavine.
PRIBOR ZA RIBOLOV SOMA
Soma se najviše lovi statičnim tehnikama - čekanjem, teškim priborom za dno, s plovkom ili bez njega. Najčešće se upotrebljavaju snažni štapovi akcije B - D (ovisno o daljini izbačaja), težine izbačaja do 6 libri, odnosno do 150, pa čak i više od 200 grama. Dužine do 4 metra. Koriste se jake role, manjeg prijenosa, ali konstrukcijski jake da mogu izdržati velike napore, odnosno izvlačenja najlona i otpor koji pruža som. To su često stacionirane role kapaciteta kalema 200 do 300 m, najlona promjera 0,50 do 0,70 mm. Zebco je izbacio na tržište specijaliziranu rolu baš za takav ribolov pod imenom Rhino, a njemački DAM u programu MAD ima specijalizirane serije teških rola i štapova za soma. Ribolovci često koriste multikoture za morki ribolov, pogotovo kada postavljau na mjesta gdje znaju da ima krupnih somova. Od udica u ovom ribolovu u obzir dolaze čvrste kovanice veličine od 5/0 do 1. VMC i Mustad proizvode odlične kovanice za ovakav ribolov, a svoje adute ima i DAM-ov Kamasaki te Gamakatsu. Svakako treba spomenuti i domaće ALSOM, ručno rađene udice za soma, možda u samom vrhu takvih proizvoda.
U takvu ribolovu somu se može ponuditi raznolika paleta prirodnih mamaca. Spomenimo velike kedere, žabe, rovce, riječne školjke, pijavice i snopove glista. Posljednih godina zahvaljujući šaranašima i modernom pristupu šaranskom ribolovu, proizvode se i specijalizirane boilie za ribolov soma, vrlo efikasne na vodama na kojima se inače boilima love šarani.
Posebna tehnika ribolova soma je bućka. Bućka je alat starih ribara koji je stekao i status sportskog alata. Priča o nastanku bućke kaže da je neki ruski vojnik, perući u Volgi svoju porciju, lupao njome po površini vode. Iznenada se pred njim pojavio veliki som. Som se pojavljivao svaki put pošto bi vojnik lupio nekoliko puta posudom po površini. Vojniku je ubrzo sinula ideja i u rijeku zabacio veliku, jaku udicu s mamcem. Som je odmah zagrizao! Iako se bućka veže prije svega uz ribare, kao ribarski alat, ima puno zemalja gdje se ona smatra sportskim priborom.
Bućka je alat koji se sastoji od dva dijela: drveta kojim se bućka po vodi i glavne špage na kojoj je svezana velika i jaka udica. Na tom ''putilu'' nalazi se 14 - 18 perli ukupne težine 200 - 300 grama a ispod njih je, ped do šest centimetara iznad udice. Ribolov njome nije kompliciran, ali je stvar prakse i može se savladati učestalim odlascima na vodu. Ribolovac čamcem doplovi na mjesto gdje ima somova. To su obično razni limani i dubljuši, mjesta gdje su potopljena stabla, stijenje, konstrukcije mostova i sl. Ribolova spušta udicu ispod površine na 3 do 8 m dubine. Bućkom udara po površini vode proizvodeći karakterističan zvuk ''buć, buć'', koji se daleko prenosi vodom i na soma ima magičan učinak. Predpostavlja se da taj zvuk soma podsjeća na hranu. Som, izazvan bućkom, bez previše razmišljanja juriša na postavljeni mamac. A za mamac se u takvu ribolovu najčešće postavlja živa ribica (keder), žaba, rovac, meso školjke , snop gujavica, pa čak i cijelo (mrtvo) pile.
Ribolov varalicom ubraja se u veoma zahtjevne i teške tehnike ribolova. Uglavnom se tako love manji primjerci, 10 - 20 kg težine iako su neki od somova težih od 50 kg ulovljeni također varalicom, ali s mnogo sreće, te uglavnom iz čamca.
Za ribolov varalicom treba jači i čvršći štap, akcije B ili C, težine bacanja do 100, eventualno 150 grama. Rola mora imati veći prijenos, ali također mora biti odličnih konstrukcijskih rješenja s više kugličnih ležaja i metala, a manje plastike, kapaciteta kalema od 200 m najlona 0,35 do 0,45 mm, odnosno upredenice do 0,30 mm. Od varalica za takav blink najučinkovitije su veće žlice (effzett, heintz) te tonući vobleri sa zvečkom, a za ljetnih kiša i nevremena pri površinskom blinku vobleri tipa Rapala DT serije ili Storm Wigge Vart, također sa zvečkom. Odlične su i velike silikonske shad varalice na velikim jigg glavama.
MAMCI ZA RIBOLOV SOMA
Od prirodnih mamaca na prvom su mjestu veći kederi (babuska, bodorka, čikov) te snop gujavica, žaba, rovac, meso školjke, pijavice.
Od umjetnih varalica najbolje su veće žlice, dubokoroneći vobleri i shed silikonci.
