Lov jegulje
Latinski: Anguilla anguilla
Engleski: Eel
Francuski: Anguille
Talijanski: Anguilla
Njemački: Europäischer Aal
Naraste do: 6 kg
Prosjek: do 0,5 kg
Nije zaštićena lovostajem i minimalnom dužinom.
Jegulja je riba karakteristična zmijolikatijela po kojem su nanizane sitne ljuskice. Repna i trbušna peraja protežu se gotovo polovicom tijela, a koža joj je sluzava. Ima malene oči i usta puna oštrih zuba. Izraziti je grabežljivac koji se hrani rakovima, ribom, crvima, glistama i sl.
Sve do 1921. godine jegulja je bila najtajanstvenija riba o kojoj se nije znalo ni gdje se ni kako se mrijesti. Tu tajnu počela je proučavati 1903. jedna međunarodna komisija, a danski zoolog Johannes Smidt, prateći kretanje ličinki jegulje, u periodu od 1904. do 1926. uspio odgonetnuti jedinstveno mjesto na svijetu gdje se na dubinama od 500 do 1000 metara, mrijeste jegulje - Sargaško more u Atlantskom oceanu. Do dan-danas još nitko nije uspio vidjeti niti snimiti kako se jegulje pare u tom moru prekrivenu debelim slojem trave i kako zatim ugibaju.
Jegulje se mrijeste od veljače do travnja. Na mjesto mrijesta putuju oko godinu dana i pritom prevaljuju i po 5000 kilometara. U tom periodu prestaju uzimati hranu. Mlade jegulje, prvotno u obliku ''vrbova lista'' (u 19. stoljeću te se male ribice, ne znajući da su jegulje, i zvalo vrbov list) putuju, nošene strujama Atlantskog oceana, prema vodama Europe i poslije otprilike tri godine stižu do rijeka iz kojih su na mrijest krenuli njihovi roditelji. Veoma otporne, jegulje su u stanju stići i do nekih zatvorenih voda, samo njima znanim kanalima. Dugo se vjerovalo da je jegulja rasprostranjena samo uz obale Europe, od Bijelog do Crnog mora, a kod nas samo u vodama jadranskog i egejskog sliva. Mnogi su kategorično tvrdili da ih u vodama crnomorskog sliva - nema! No, praksa je to demantirala, jer se u Dunavu i njegovim pritocima već više od pedeset godina povremeno love i jegulje. Ribari uz dunav ne tako rijetko ulove jegulje u vrške, a spomenimo da je između dva svjetska rata najveća čast što su je dunavski ribari nekome mogli iskazati bila to da mu za Badnjak poklone jegulju.
Jegulja naraste i do 6 kg težine i dosegne dužinu od 1,5 metra. No, lovni primjerci daleko su manji. U prosjeku nisu teži od pola do jednog kilograma. Najbolje vrijeme za ribolov je od svibnja do kolovoza i to predvečer i noću. Na nekim vodama (Neretva, Mirna) sportski ribolovci ciljano je love, a na Dunavu, Dravi i sl. slučajan je ulov pri ribolovu drugih grabežljivaca.
PRIBOR ZA LOV JEGULJE
Za ribolov jegulje najbolje je koristiti srednje težak pribor sa sistemima na dnu bez plovka. Sistem za ribolov obično je najjednostavniji i sastoji se od osnovnog najlona na koji je navučeno klizno olovo. Na kraju je vrtilica na koju se veže duži predvez s udicom. Drugi je način da se olovo veže na kraju osnovnog najlona (kao kod ribolova smuđa), a udica se veže na predvezu trideset do pedeset centimetara iznad.
U obzir dolaze štapovi akcije B i C za srednje težak ribolov, rola s najlonom promjera do 0,35 mm i udice br. 12 - 15.
MAMCI ZA PECANJE JEGULJE
Od mamaca (treba ih prezentirati na samom dnu ili malo iznad) najbolji su: komadić ribice (glava, rep) filet, keder, žaba i glista.
Jegulja je u kulinarskom smislu vrlo cijenjena riba. Ima doduše otrovnu krv, ali se otrovnost gubi pečenjem i kuhanjem.
