Amur i ribolov amura
Latinski: Ctenopharyngodon idella ( Valenciennes, 1884)
Ebgleski: Grass carp
Francuski: Amour blanc
Talijanski: Carpa erbivora
Njemački: Graskarpfen
Naraste do: 60 kg
Prosjek: 5 - 15 kg
Nije zaštićena lovostajem i minimalnom dužinom.
Amur je riba velikih ljusaka i pravilna tijela. Ima tamnozelenkasta leđa, tamnije bokove i svijetliji trbuh. Leđna i repna peraja su tamnije, a ostale svjetlije. Spolno sazrijeva u četvrtoj godini (pri težini od 3,5 kg). Mrijesti se u proljeće pri temperaturi vode od26 do 30 stupnjeva, kada ženka u postojbini položi 29.000 do 800.000 jaja.
Izraziti je biljožder. U pomanjkanju vodenog biljajede lišće vrbe i drugog listopadnog drveća koje padne u vodu. Prilagodio se i na hranu životinjskog podrijetla oa osim kukuruza, kruha i raznih žganaca i tijesta, boila i sličnog, rado jede crve i gujavice.
Amur je riba rijeka i porječja Amura i Yangteza. Iz tih voda prenijet je u nekadašnji Sovjetski Savez, a zatim u Rumunjsku, Bugarsku i mađarsku. Iz mađarskih ribnjaka ubrzo je prenijet i u naše vode. Najprije kao biljožder da očisti kanale, jezera i akumulacije, odnosno ribnjake od raslinja. Računa se da pojede 20 do 50 kg vodenog bilja kako bi narastao na kilogram težine.
Vrlo je otporna i prilagodljiva riba. Može nastanjivati i vode s malom količinom kisika. Zato se pokazao odličnom ribom za manje ribnjake.
Kad se đezdesetih godina prošlog stoljeća amur pojavio u hrvatskim vodama i kad su ga sportski ribolovci počeli loviti, ponajprije na raznim ribnjacima, nitko nije previše obraćao pažnju na tu lijepu ribu. Štoviše, o amuru se malo znalo. Budući da je slovio kao biljožder i ''čistač trave'' (zbog čega su ga ribići i počeli puštati u svoje ribnjake, razne kanale i mrtvice), u početku su ga tek rijetki ciljano lovilina mladi, mekani dio trske, mladi kukuruz, pa čak i na djetelinu postavljenu na udicu. Primjerci teški 4 do 5 kg, koje su prije svega počeli loviti slavonski ribiči (valpovački ponajprije) smatrani su tada kapitalcima. Malo po malo amur je otkrio svoje tajne. Njegova borbenost na udici, mogućnost primamljivanja i ciljanog lova na razne mamce, a prije svega kukuruz i boilie te njegov brz rast pretvorili su ovu ribu u vrhunsku sportsku ribu nizniskih voda. Iako se zbog svoje prirode ne mrijesti u našim vodama, umjetnim uzgojem i učestalim poribljavanjem amur je postao ''domaća'' riba mnogih voda. Zbog brza rasta (u prvoj godini naraste 120 do 160 grama, u drugoj 1.000 do 1.200, u trećoj 3.500 do 4.000, u četvrtoj 6.000 do 7.500) danas u hrvatskim vodama nije rijetkost uloviti amura težeg od 10 kilograma.
Kapitalni amuri u Hrvatskoj plivaju u mnogim sportskim ribnjacima i jezerima te u otvorenim vodama i mrtvicama. Najbolje vrijeme ribolova je od srpnja do listopada.
PRIBOR ZA PECANJE AMURA
Lovi se čvršćim šaranskim priborom, s plovkom ili bez njega, na dnu ili površini (ovisno o dobu godine), obvezno štapom dužine do 3,3 m, akcije B ili C (akcije izbačaja i preko 100 grama), stacioniranim koturom (s Free Line kalemom - ''Baitrunner''), najlonom promjera i do 0,40 mm. Udice moraju biti čvrste, šaranske, kovanice.
MAMCI ZA RIBOLOV AMURA
Od mamaca najčeće se lovi na kukuruz, a posljednih godina sve više sistemima ''na dlaku'' s boiliama specijalno napravljenim za amura. Ribolov manjih primjeraka amura, težine do 5 kg, ali i većih, moguć je finim natjecateljskim priborom, match tehnikom i posebnim ''carp'' štekama. Primamljivanje u ribolovu amura vrlo je važno. Za to postoje gotove smjese, a najbolje ga je mamiti povremenim bacanjem kukuruza. Prije ribolova višednevno će hranjenje mjesta sigurno pridonijeti uspješnijem ribolovu.
